Registar posvojitelja, koji se najavljuje već 15-ak godina, konačno je gotov: u Hrvatskoj su 634 potencijalna posvojitelja koji žele postati obitelj djetetu bez roditeljske skrbi. Od toga broja, njih 440 nema djece, 78 ih ima biološko dijete, 75 je već uspjelo posvojiti, a petero ih ima i biološko i posvojeno dijete, ali su zainteresirani za posvajanje još djece. Većinu čine parovi, a na listi čekanja je i 36 samaca, i to žena.
Većina ih posvajanje djeteta čeka između dvije i četiri godine – njih 239, a jedan par čeka već 12 godina!
– Konačno imamo pravu sliku stanja i znamo kakva je situacija na terenu. Kao dugogodišnju ravnateljicu dječjeg doma, ovi me podaci nisu iznenadili jer su u potpunosti u skladu s mojim očekivanjima. Znam da se na posvajanje dugo čeka i pretpostavljala sam da posvojitelja koji još nisu ostvarili roditeljstvo ima između 300 i 500. Sada kad imamo relevantne podatke, možemo krenuti u analizu i vidjeti zbog čega neki parovi čekaju desetak godina, gdje sustav ‘šteka’ i kako na to može utjecati sustav socijalne skrbi – kaže Jasna Ćurković Kelava, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih.
Radili su ručno
Budući da sustav socijalne skrbi još nije informatiziran, Ministarstvo ga je izradilo ručno, za manje od dva mjeseca rada. Služba za podršku obitelji pod vodstvom Vlaste Grgec-Petroci zatražila je od 86 centara za socijalnu skrb da nazovu svakog potencijalnog posvojitelja koji je kod njih obavio potrebnu obradu i utvrde koji je njihov status. Jer, naime, dosad nije postojala nikakva relevantna statistika, a službene brojke Ministarstva s kraja 2010. godine govorile su da u Hrvatskoj ima 9368 posvojitelja, od kojih 5210 čeka dulje od tri godine!
– Znali smo da to nije moguće jer, primjerice, Srbija, koja ima gotovo dvostruko više stanovnika od nas, u registru ima navedeno oko 500 potencijalnih posvojitelja. Među ovih više od 9000 posvojitelja bilo je svega. Kao prvo, potencijalni posvojitelji šalju molbu za posvajanje na svih 86 centara jer sustav nije umrežen, pa se većina njih brojila 86 puta. Osim toga, u toj su brojci bili gotovo svi potencijalni posvojitelji u posljednjih 20-ak godina. Mnogi od njih su davno posvojili, ali mnogi su i odustali – ističe Ćurković Kelava.
Registar će, prema njezinim riječima, zasad biti od male praktične pomoći potencijalnim posvojiteljima jer sustav i dalje nije umrežen. Centri će za svaku obradu posvojitelja i svaki završeni postupak posvajanja javljati Ministarstvu koje će ažurirati registar i tako postupke učiniti što transparentnijima. No, potencijalni posvojitelji i dalje će trebati slati svoje molbe na svih 86 centara jer će u suprotnom uspjeti posvojiti samo ako se dijete za posvajanje pojavi na području centra kojemu su predali molbu: ostali centri za to, naime, ne mogu znati.
Informatizacija sustava
– Očekujemo da će sustav biti informatiziran do kraja godine te da će potencijalni posvajatelji od sljedeće godine moći predati molbu samo svojem matičnom centru – najavljuje Ćurković Kelava.
Registar, kaže, nikad neće biti javno objavljen, nego će biti poznat samo uskom krugu stručnjaka u Ministarstvu i nadležnim osobama u centrima za socijalnu skrb. Također ističe kako potencijalni posvojitelji ne smiju očekivati da će se koristiti kao svojevrsna lista čekanja te da će prvo dijete “pripasti” posvojitelju koji najdulje čeka. – Ako bude više kandidata, davat ćemo prednost onima koji dulje čekaju, ali ljudi moraju znati da mi ne tražimo dijete određenim roditeljima, nego roditelje djeci – objašnjava pomoćnica ministrice.
Izrada registra tek je prvi korak prema uređivanju cjelokupnog područja posvojenja u Hrvatskoj. Upravo je u izradi prijedlog novog Obiteljskog zakona koji će donijeti dvije ključne novosti: propisat će obaveznu pripremu za posvojitelje te obavezno adaptacijsko razdoblje nakon što dijete dođe u posvojiteljsku obitelj. Još jedna od novosti u nacrtu Obiteljskog zakona najvjerojatnije će biti i to da postupak posvajanja ubuduće potvrđuje sud, a ne, kao dosad, Centar za socijalnu skrb. NoviObiteljski zakon pratit će i novi Pravilnik o posvojenju, koji će se uskladiti s novim zakonom i međunarodnim konvencijama. Između ostalog, propisat će da se braća i sestre posvajaju u istu obitelj kad je god to moguće.
Iz 22 doma posvojeno samo 21 dijete
Lani je u Hrvatskoj posvojeno najmanje djece iz dječjih domova i udomiteljskih obitelji u posljednjih deset godina: samo njih 59, i to 21 dijete iz domova i 38 iz udomiteljskih obitelji. Budući da u Hrvatskoj rade 22 dječja doma, posvojeno je manje od jednog djeteta po domu.
– Pretpostavljam da bi dio objašnjenja mogao ležati i u tome što se sve više djece smješta u udomiteljske obitelji, a posvajanja idu mnogo sporije kad su djeca već u obiteljskoj sredini nego kad su udomovima- kaže pomoćnica ministrice Jasna Ćurković Kelava.Podaci pokazuju da broj djece koja se smještaju u domove i udomiteljske obitelji tijekom godina ne pada, nego raste.
preuteo sa www.jutarnji.hr
